Muzej jezika i pisma u Tršiću – jedini u Srbiji: JEZIK ŽIV I U MUZEJU

Ova godina posvećena ugroženim jezicima malih zajednica kojima preti nestajanje, a naš Muzej jezika i pisma svojim programima ukazaće na položaj srpskog jezika, njegov značaj i potrebu da se neguje i očuva. Posebna pažnja u radu biće posvećena usmenoj komunikaciji.

30
Muzej jezika i pisma Tršić
Muzej jezika i pisma Tršić. Foto: Lotel Media Group

U Tršiću je 2011. godine u okviru završnice projekta „Godina knjige i jezika“ otvoren prvi jedinstveni Muzej jezika i pisma, čija je glavna osobenost njegov predmet – jezik, odnosno prikazivanje jezika koji je živ i uvek iznova oživljava pri susretu sa posetiocima navodeći ih da razmišljaju o jeziku kao muzejskom predmetu.

Kustoskinja tog muzeja, etnolog antropolog Ana Čugurović rekla je za „Loznički nedeljnik“ da danas muzeji svemu onome što čuvaju, odnosno što izlažu, daju mogućnost da živi na nove načine.

Ona je istakla da jezik kao muzejski predmet daje mogućnost posetiocima da razmisle o bogatstvu svog jezika, o jeziku kojim govore, da vide na koji način ih on povezuje sa njihovim precima i nekim značajnim temama jer jezik okuplja zajednicu koja njime govori, jezik je i način da pojedinac izrazi svoj lični identitet i doprinese razvoju sopstvenog života.

– Jezik je neizostavno povezan sa nematerijalnim kulturnim nasleđem. Osim što se bavimo istraživanjem i dokumentovanjem pojava u našem kraju koje su nematerijalno kulturno nasleđe, imamo i odličnu saradnju sa studentima etnologije i antropologije sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji već nekoliko godina vrše svoja istraživanja u Tršiću – objasnila je Čugurovićeva.

Kako je rekla, u Muzeju jezika i pisma izložena je stalna postavka koju čine izložbe priređene na samom početku rada ove ustanove, a odnose se na istorijat srpskog jezika i pisma i govore o uticajima Vukovih savremenika na njegov rad i celokupno njegovo delo, a različitim povodima gostuju i izložbe iz drugih institucija.

Jedinstveni muzej u Srbiji nastavlja rad reformatora srpskog jezika i pisma Vuka Stefanovića Karadžića, ispitujući veze između narodnog i književnog jezika. Otvoren je sa idejom da pre svega deci približi saznanja o nastanku jezika i pisma i da ukaže na to kako se nekada pisalo.

U ovom interaktivnom muzeju kulturno nasleđe se ne predstavlja na klasičan muzejski način, nego savremenim sredstvima poput inteligentne table i zvučnog arhiva, koji omogućavaju posetiocu da ostavi zabeleške svog rukopisa i tonski zapis na teme koje inicira ovaj muzej, a posetioci na taj način učestvuju u stvaranju tradicije.

Tokom 2019. godine u Muzeju jezika i pisma biće priređeni programi koji se tradicionalno održavaju u okviru Vukovog sabora i Đačkog Vukovog sabora, kao i zanimljiva gostovanja i sadržaji za Noć muzeja i povodom godišnjice postojanja ovog muzeja – najavila je naša sagovornica.

– Posebno zanimljivo će biti u Noći muzeja, kada ćemo pozvati posetioce da pogledaju kako reči mogu zvučati magično i to baš u nekim zapisima Vuka Stefanovića Karadžića – istakla je Čugurovićeva.

Ana Čugurović
Ana Čugurović. Foto: Lotel Media Group

Kako je naglasila, 2019. godina u svetu je prozvana Međunarodnom godinom narodnih jezika. Radi se o godini koja je posvećena ugroženim jezicima malih zajednica kojima preti nestajanje, ali ono što je na međunarodnom nivou važno i čemu se posvećuje pažnja svetske javnosti jeste to što ovi jezici pružaju bogatstvo kulturnog i jezičkog mozaika koji postoji u svetu.

– Mislim da će biti značajno da se i mi u Muzeju jezika i pisma kroz neke svoje programe osvrnemo na tu temu i ukažemo gde se nalazi srpski jezik, zbog čega je značajno da ga čuvamo i negujemo i da razmišljamo o svim načinima na koje on deluje na našu svakodnevicu – rekla je Čugurovićeva.

Prema njenim rečima, zaposleni u Muzeju jezika i pisma ove godine najviše će se truditi da se posvete razgovoru sa posetiocima i na taj način daju veći prostor usmenoj komunikaciji u jeziku.

Muzej jezika i pisma u Tršiću otvoren je svakim danom osim nedeljom, zimi od 9 do 15, a tokom ostalog dela godine od 9 do 17 časova.

MUZEJI JEZIKA SLIČNI, ALI JE SVAKI JEDINSTVEN

– U svetu postoji oko sedamdeset muzeja sličnog tipa kao što je Muzej jezika i pisma, ali svaki od njih je jedinstven na svoj način – rekla je Ana Čugurović, koja je objasnila da su neki posvećeni ličnostima koje su se bavile reformama jezika ili nekim jezičkim pitanjima, a petnaest ih je digitalnih.

Pored toga, postoji nekoliko muzeja koji se bave problemima svih svetskih jezika, njihovim različitostima i sličnostima; ima muzeja koji su posvećeni samo pisanju i pisanim spomenicima ili samo jeziku, objasnila je naša sagovornica.

– Svaki muzej jezika je jedinstven zato što je većina jezika imala veoma različite istorije nastanka i razvoja i svi oni govore na neke različite načine kroz drugačije vrste postavki o različitim jezičkim pojavama – rekla je Čugurovićeva.