Uručene nagrade Vukove zadužbine

371
urucene nagrade vukove zaduzbine

U Svečanoj sali Vukove zadužbine, uručene su nagrade Vukove zadužbine za 2016. Nagradu za umetnost dobila je Biserka Rajčić, a nagradu za nauku prof. dr Jelica Stojanović. Nagrade su uručili Miodrag Maticki, predsednik Vukove zadužbine i Ljubinko Đokić, zamenik gradonačelnika Loznice.

Odbor za dodelu nagrade u oblasti umetnosti, u sastavu: Draško Ređep (predsednik), Svetislav Božić, Sreto Bošnjak, Rada Đuričin, Branko Zlatković, Đorđe Malavrazić, Saša Milenić, Miroljub Todorović i Đoko Stojičić, jednoglasno je doneo odluku da se nagrada Vukove zadužbine u oblasti umetnosti za 2016. godinu dodeli Biserki Rajčić za prevod „Galicijskih priča” Andžeja Stasjuka („Heliks”, Smederevo, 2015); „Neuračunljivo” Eve Zonenberg („Kuća poezije”, Banjaluka, 2016); „Venecijanskog portreta” Gustava Herlinga Gruđinskog (Književna opština Vršac, 2016).

Umetnost prevođenja, kaže Draško Ređep, ide u red onih značajnih, ako ne i ključnih stvaralačkih prostora kojima je Vuk Stefanović Karadžić korenito izmenio naš pogled na biće naroda. Njegov prevod Novog zavjeta je svakako kod, ali i uticajna odrednica srpskog jezika. U saglasnosti sa odredbama Statuta Vukove zadužbine, koje nastoje da tumače i afirmišu sve oblasti genijalnog Vuka od koga sve imamo, odbor se odlučio za Biserku Rajčić. Reč je o jednom od doajena našeg umetničkog prevođenja, sa korpusom više od sto knjiga ponašenih i osvojenih za srpskog čitaoca.

Odbor za dodelu nagrade za nauku, u sastavu: Slobodan Grubačić (predsednik), Dinko Davidov, Nada Milošević Đorđević, Boško Suvajdžić, Ljubinko Radenković, Miloje Vasić i Marta Frajnd, jednoglasno je doneo odluku da se nagrada Vukove zadužbine za nauku, za 2016. godinu, dodeli knjizi Jelice Stojanović: „Put srpskog jezika i pisma”, koju je objavila Srpska književna zadruga u „Kolu”.

Knjiga Jelice Stojanović „Put srpskog jezika i pisma”, sa odličnim predgovorom prof. Miloša Kovačevića, istakao je Boško Suvajdžić, osvetljava i prati najznačajnije putokaze u razvoju srpskog jezika i pisma, postavši i sama jedan takav putokaz. Ona se glavnim svojim jezgrom situira u vreme Vukove borbe za standardizaciju i kodifikaciju srpskog jezika, ali se u njemu ne dokida. Knjiga Jelice Stojanović lingvistička je studija, ali i bespoštedna polemika, snažan apel za istinom u lingvističkoj nauci i naučnošću u ispitivanju lingvističke istine.

Nagrada za umetnost, istakao je u svom slovu Miodrag Maticki, pripala je vrsnom prevodiocu Biserki Rajčić za njeno okušavanje snage srpskog jezika i jezikotvorstva na planu prevodilaštva u približavanju poetske reči bliskog nam poljskog naroda. U godini kada SKZ obeležava 125 godina svog časnog postojanja i rada, iz oblasti nauke izdvojena je knjiga Jelice Stojanović „Put srpskog jezika i pisma”, objavljena u glasovitoj „Plavoj biblioteci” u kojoj se sliva matica srpske književnosti od kraja 19. veka do danas.